BLOGGER TEMPLATES AND TWITTER BACKGROUNDS »

субота, 17. септембар 2011.

Prva daščica

#1(D-16A/II) Velesovu knjigu ovu posvećujemo bogu našem koji nam je utočište i snaga. U ona vremena bejaše čovek blag i odvažan da ga nazvaše ocem Rusa. A taj čovek imađaše ženu i dve kćeri. Imađaše on stoku i krave i mnogo ovaca i prebivaše u stepi i nigde ne mogaše naći muževe za svoje kćeri i moljaše bogove da rod njegov tako ne usahne. I Dajbog usliši molitvu njegovu i po toj molbi dade mu što je molio. Tako bejahu oženjeni oni koji su među nama. I dužni smo verovati jer jasno je da bog Veles porod donosi. Dužni smo bogovima našim i stoga im odajemo hvalu: Neka je blagosloven vožd naš sada i za vek i vekova. Izgovoriše to volšebnici i odoše.